Potencijali agrosunčanih elektrana za ostvarenje ciljeva EU-a
Da bi EU ostvarila svoje ambiciozne ciljeve u području obnovljive energije do 2030. godine, potrebno je instalirati najmanje 710 GW solarnih fotonaponskih sustava, što zahtijeva znatno ubrzanje instalacija, s godišnjim rastom od 80 GW u usporedbi s 40 GW instaliranih 2022. To stavlja veći pritisak na dostupne zemljišne resurse. Agrosunčane elektrane se ističu kao potencijalno rješenje zbog njihove sposobnosti multifunkcionalnog korištenja zemljišta. U Europi, gotovo trećinu teritorija čini poljoprivredno zemljište (32%), pri čemu se 28,2% koristi kao obradivo zemljište, a 3,8% za trajne nasade. Procjenjuje se da bi manje od 1% obradivih površina pretvoreno u agrosunčane sustave moglo zadovoljiti globalnu potražnju za energijom.
Sektor poljoprivrede jedan je od najranjivijih sektora kada su u pitanju klimatske promjene. Ekstremni vremenski uvjeti te produženi periodi suše ili ekstremnih padalina svake godine čine veliku štetu proizvođačima hrane. Istovremeno, poljoprivreda se smatra jednim od sektora koji najviše doprinosi klimatskim promjenama putem CO2 emisija. Unutar EU-a, poljoprivreda se nalazi na drugom mjestu najvećih proizvođača CO2. Jedini sektor koji je ispred poljoprivrede je energetski sektor. Međutim, dok se emisije CO2 u energetskom sektoru kontinuirano smanjuju zahvaljujući OIE, sektor poljoprivrede još uvijek nije uspio naći primjeren način rješavanja ove problematike, uvažavajući potrebe za prehranom na svjetskoj razini. Agrosolarstvo stvara prilike za smanjenje emisija i u jednom i u drugom sektoru stvarajući tako priliku za sinergijsko rješenje iznesenih problema.
Osim u poljoprivredi i energetici, agrosunčani projekti omogućavaju i unaprjeđenja u području zaštite okoliša. Oni su prava prilika za unaprjeđenje bioraznolikosti te uvođenje praksi održivog upravljanja tlom te njegove zaštite. Povrh toga, racionalno korištenje prostora značajan je element agrosunčanih elektrana koji smanjuje pritisak na razna staništa. Umjesto jedne funkcije za određeni prostor, otvara se mogućnost korištenja najmanje dviju glavnih funkcija na jednakoj površini. Uzimajući u obzir ogroman potencijal za uštedu CO2 koji ovakvi projekti nose, oni mogu postati važan segment u usporavanju klimatskih promjena.
Osim za poljoprivredu i energetiku, agrosolarne elektrane prilika su za lokalne zajednice te za mnoge općine i gradove. Omogućavanje jednakog ekonomskog razvoja ruralnim područjima ovakvim projektima postaje potpuno moguće. Osim što agrosolarni projekti omogućavaju stvaranje dodatnih radnih mjesta, oni povećavaju proračune općinama i gradovima koji taj novac mogu iskoristiti za unaprjeđenje kvalitete života u svojim zajednicama. Također su prilika za tehnološko unaprjeđenje poljoprivrednih aktivnosti i hvatanje koraka s posljednjim novitetima u poljoprivrednoj proizvodnji. Za vlasnike zemljišta tu je i mogućnost ostvarivanja dodatnih prihoda te na taj način povećanja opstojnosti ruralnih i manje urbanih dijelova Hrvatske.