Pomaci u zakonodavnom okviru za agrosunčane elektrane
Promicanje agrosunčanih elektrana već je dio Strategija EU-a za solarnu energiju, koja poziva države članice da razmotre poticaje za razvoj poljoprivrednih fotonaponskih sustava (npr. uključivanjem poljoprivrednih fotonaponskih sustava u natječaje za energiju iz obnovljivih izvora). Trenutačno je 14 država članica uključilo solarne fotonaponske sustave u svoje strateške planove u okviru ZPP-a, a pojmovi sunčanih elektrana u poljoprivredi i agrosunčanih elektrana integrirani su u četiri strateška plana država članica, u Njemačkoj, Italiji, Nizozemskoj i Sloveniji.
Nedavne izmjene Zakona o prostornom uređenju u Hrvatskoj označavaju značajan korak prema boljoj definiciji i regulaciji sunčanih i agrosunčanih elektrana.
S obzirom na zemljopisni položaj Hrvatske, ulaganje u sunčane elektrane jedno je od najekonomičnijih i najučinkovitijih načina ulaganja u obnovljive izvore energije. Gospodarska osnova korištenja agrosolarnih elektrana je dvostruko korištenje poljoprivrednih površina. Hrvatska raspolaže s preko dva i pol milijuna hektara poljoprivrednog zemljišta. Kad bi se samo jedan posto tih površina iskoristio za postavljanje agrosolarnih elektrana, ukupna proizvedena energija bila bi oko 4500 GWh godišnje.
Ovaj zakon prvi put prepoznaje agrosunčane elektrane kao posebnu kategoriju solarnih elektrana. Zakon tako kaže da se agrosolari mogu postavljati na poljoprivrednim površinama određenima prostornim planom, a na kojima se uspostavom poljoprivrednih trajnih nasada upisanih u evidenciju uporabe poljoprivrednog zemljišta (ARKOD) postižu ciljevi razvoja poljoprivredne djelatnosti. Osim na trajnim nasadima zakon je omogućio postavljanje agrosunčanih elektrana uz postojeći prostor obuhvata farme, staklenika ili plastenika, uz zadržavanje namjene poljoprivrednog zemljišta.