Ambiciozniji ciljevi EU-a za energiju iz obnovljivih izvora za 2030.
U rujnu 2023., EU je postavila novi cilj za udio obnovljivih izvora energije do 2030. godine. Sada planira doseći 42,5% udjela obnovljive energije, s mogućim povećanjem do 45%, umjesto dosadašnjeg cilja od 32%. Ova ažurirana Direktiva o energiji iz obnovljivih izvora ima za cilj ubrzati izdavanje dozvola za nove elektrane i prilagodbe postojećih za obnovljive izvore energije poput solarnih panela i vjetroagregata. Nacionalne vlasti trebaju osigurati da proces izdavanja dozvola ne traje više od 12 mjeseci u glavnim područjima za obnovljive izvore energije, a izvan tih područja ne više od 24 mjeseca. Ovo povećanje udjela obnovljive energije na 42,5% gotovo je dvostruko veće od 22% postignutih u EU 2021. godine. Švedska vodi s 63% udjela obnovljive energije među 27 zemalja EU, dok Hrvatska prema Eurostatu, nadmašuje europski prosjek.
Upotrebom energije iz obnovljivih izvora u prometnom sektoru trebale bi se smanjiti emisije stakleničkih plinova za 14,5 % do 2030. Taj se cilj želi postići većom upotrebom naprednih biogoriva i ambicioznijom kvotom za obnovljiva goriva nebiološkog podrijetla poput vodika.
Zastupnici su također osigurali da države članice EU-a postave okvirni cilj da barem 5 % novougrađenih kapaciteta za energiju iz obnovljivih izvora uključuje inovativne tehnologije, kao i obvezujući okvir za prekogranične energetske projekte. Zalagali su se i za strože kriterije za korištenje biomase kako bi osigurali da EU ne subvencionira neodržive prakse. Prikupljanje biomase ne bi smjelo negativno utjecati na kvalitetu zemlje i bioraznolikost.
„Nastojeći postići veću energetsku neovisnost i smanjenje emisija CO2, podigli smo svoje ciljeve u pogledu energije iz obnovljivih izvora. Ova je direktiva dokaz da Bruxelles može biti nebirokratski i pragmatičan. Obnovljive izvore energije odredili smo kao prevladavajući javni interes i pojednostavnili postupak odobravanja njihove uporabe. Naš fokus obuhvaća energiju vjetra, fotonaponske ćelije, hidroenergiju, geotermalnu energiju i plimne struje. Biomasa iz drva i dalje će biti klasificirana kao obnovljiva energija. U skladu s načelom „pozitivne šutnje”, u nedostatku administrativnih povratnih informacija, ulaganja će se smatrati odobrenima. Sada nam je hitno potreban model tržišta električne energije u EU-u i hitan prelazak na vodik za zeleniju tranziciju.“ – izjavio je izvjestitelj Markus Piper (EPP, Njemačka).
Direktiva je donesena s 470 glasova za, 120 protiv i 40 suzdržanih. Vijeće sada treba formalno odobriti tekst kako bi Direktiva stupila na snagu.
Revizija direktive proizlazi iz paketa „Spremni za 55 %” kako bi se postojeća pravila o klimi i energetici prilagodila novom cilju Unije da se emisije stakleničkih plinova smanje za barem 55 % do 2030. Predloženi ciljevi postali su ambiciozniji donošenjem paketa „REPowerEU” kojem je cilj smanjiti ovisnost Unije o uvozu fosilnih goriva iz Rusije nakon ruske invazije na Ukrajinu. Ovom se direktivom donose nove mjere da bi se skratio proces izdavanja dozvola za nova postrojenja za energiju iz obnovljivih izvora.
Usvajanjem ovog izvješća Parlament odgovara na očekivanja građana izražena u prijedlogu 3., stavcima 1., 3., 4., 5.; i 6. zaključaka Konferencije o budućnosti Europe kako bi se ubrzala zelena tranzicija EU-a. Posebno se to odnosi na: povećana ulaganja u obnovljivu energiju; smanjenje ovisnosti o uvozu nafte i plina projektima energetske učinkovitosti i širenjem opskrbe čistom i obnovljivom energijom; poboljšanje kvalitete i međusobne povezanosti električne infrastrukture kako bi se omogućio prijelaz na obnovljive izvore energije; ulaganje u tehnologije kao što su učinkovita proizvodnja i upotreba zelenog vodika; te ulaganje u istraživanje novih ekološki prihvatljivih izvora energije i metoda skladištenja.
Izvor: Europski parlament / Ekovjesnik
